Izveštaj o zatvorima u Austriji: Svaki zatvorenik košta državu neverovatnih 182 evra dnevno

Zatvor Ćelija Zatvori

Najnoviji podaci o stanju u austrijskim kazneno-popravnim ustanovama otkrili su visoku cenu sistema izvršenja krivičnih sankcija, ali i zabrinjavajuće statistike o sastavu zatvorske populacije i broju begunaca. Prema odgovorima na parlamentarna pitanja koja je pokrenuo poslanik FPÖ-a Kristijan Lauš, inače zaposlen u pravosudnoj straži, sistem se suočava sa ozbiljnim izazovima prenaseljenosti i bezbednosti.

Prošle godine je u austrijskim zatvorima i forenzičko-terapijskim ustanovama boravilo ukupno 18.812 osuđenika. Posebno brisantan podatak je da su austrijski državljani postali manjina iza rešetaka – manje od polovine zatvorenika u 2025. godini imalo je austrijski pasoš, što kritičari navode kao direktnu posledicu aktuelne migracione politike.

Cena slobode iza rešetaka: 66.532 evra godišnje

Troškovi izdržavanja jednog zatvorenika pali su na teret poreskih obveznika u iznosu od tačno 182,80 evra po danu. To znači da boravak jednog osuđenika u zatvoru od januara do decembra košta državu neverovatnih 66.532 evra godišnje. Ovi troškovi obuhvataju smeštaj, ishranu, medicinsku negu, ali i specifične terapijske tretmane za prestupnike sa mentalnim poremećajima.

Uprkos visokim troškovima, kapaciteti su na ivici pucanja. Narodna pravobraniteljka je nedavno upozorila na mogućnost “otkazivanja sistema” zbog preopterećenosti, što dodatno komplikuje upravljanje zatvorskim ustanovama i održavanje reda.

“Godišnji odmor” u zatvoru: 106 begunaca u jednoj godini

Izveštaj Ministarstva pravde pruža uvid i u takozvani “ublaženi tretman”, koji podrazumeva nečuvane radove na otvorenom ili izlaske na posao. Čak 2.566 zatvorenika uživalo je u ovim pogodnostima, dok je za više od 550 njih odobren izlazak iz kruga zatvora. Međutim, sloboda je za neke bila previše primamljiva:

  • 106 zatvorenika se prošle godine nije vratilo u svoje ćelije nakon odobrenog izlaska.
  • Za 21 beguncem se još uvek aktivno traga širom zemlje.

Lauš kritikuje ovakvu praksu, navodeći da se prenaseljenost ne sme rešavati “velikodušnim odobravanjem izlazaka” koji zapravo predstavljaju priliku za bekstvo. Prema njegovim rečima, situacija u kojoj se ne zna gde se nalazi više od dvadeset osuđenika narušava poverenje u pravosudni sistem i bezbednost građana.

Podeli novosti :

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *