Visoka stopa nezaposlenosti među izbeglicama u Austriji: Žene iz Sirije, Somalije i Avganistana najteže dolaze do posla

Prema najnovijem informativnom listu „Izbeglice i korisnici zaštite u zapošljavanju“, koji je objavio Austrijski integracioni fond (ÖIF), nezaposlenost među izbegličkom populacijom u ovoj zemlji i dalje je na visokom nivou, pri čemu je situacija najkritičnija među ženskom populacijom.

Dok je opšta stopa nezaposlenosti u Austriji prošle godine iznosila 7,4 odsto, kod osoba iz Sirije ona je dostigla 33 procenta, kod državljana Somalije 30 procenata, a među poreklom iz Avganistana 23 odsto.

Drastične razlike u stopi zaposlenosti po polovima

Podaci ÖIF-a ukazuju na zabrinjavajući položaj žena izbeglica na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti žena iz Sirije iznosila je oko 43 procenta, kod Somalki 40 procenata, dok je među Avganistankama zabeležena stopa od 37 odsto.

Kada je reč o opštoj stopi zaposlenosti u 2024. godini, ona je kod osoba sa migrantskim poreklom iznosila 69 procenata, naspram 76 procenata koliko je zabeleženo kod stanovništva bez migrantskog porekla. Znatno niži prosek od 44 procenta zabeležen je kod doseljenika iz Avganistana, Sirije i Iraka. Unutar ove grupe prisutan je drastičan jaz između polova – dok je stopa zaposlenih muškaraca iznosila 56 odsto, kod žena iz istih zemalja taj procenat je bio svega 24 odsto. Radi poređenja, stopa zaposlenosti osoba poreklom iz Turske bila je 64 odsto, dok je za ljude sa prostora bivše Jugoslavije iznosila 72 procenta.

Tržište rada u 2025. godini i vodeći sektori zapošljavanja

Analizirajući podatke za 2025. godinu za šest zemalja iz kojih dolazi najviše osoba sa priznatim azilom ili supsidijarnom zaštitom (Sirija, Avganistan, Somalija, Rusija, Iran i Kina), ÖIF navodi da je prosečno 82.000 ljudi bilo radno angažovano na zavisnim poslovima. U istom periodu, oko 44.000 izbeglica i korisnika zaštite bilo je evidentirano na burzi rada ili u procesima obuke.

Tokom prošle godine, radnici iz ovih šest država najčešće su pronalazili zaposlenje u sektoru smeštaja i ugostiteljstva (15.500) i trgovini (12.000), dok je u proizvodnji radilo 10.100 ljudi. Među značajnijim delatnostima po broju angažovanih našle su se i ostale poslovne usluge sa 9.900 radnika, transport i skladištenje sa 6.700, kao i zdravstvene i socijalne usluge u kojima je bilo zaposleno 5.200 osoba.

Podeli novosti :

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *