Austrijska privredna komora smanjuje broj radnih mesta za 25 odsto

Austrijska savezna privredna komora (WKO) ulazi u proces masovnog restrukturiranja koji podrazumeva ukidanje oko 200 radnih mesta sa punim radnim vremenom u svojoj saveznoj organizaciji. Kako je najavila predsednica Marta Šulc, ove mere će obuhvatiti približno četvrtinu od ukupnog broja zaposlenih u centrali komore u Beču.

Pored smanjenja broja radnika, planirano je i drastično skraćivanje upravljačkog aparata, pa će tako Generalni sekretarijat biti prepolovljen, te će umesto dosadašnjih četiri člana menadžmenta u rukovodstvu ostati samo dva.

Racionalizacija administracije i kadrovske rokade

Zaposleni na koje se ove mere odnose već su obavešteni o odlukama i pozvani na zajednički sastanak. Prema izveštaju portala diepresse.com, redukcija radnih mesta sprovešće se na društveno odgovoran način, prvenstveno kroz prirodni odliv radne snage i odlaske u penziju. Osnovni cilj ove reforme jeste eliminisanje viška zaposlenih i racionalizacija organizacije, kako bi se resursi usmerili na zadatke od direktne koristi za kompanije članice i podigla opšta efikasnost WKO.

Kao posledica prepolovljavanja Generalnog sekretarijata, dosadašnji zamenici generalnog sekretara, Tomas Špan i Eva-Marija Libman, napustiće svoje trenutne pozicije, ali će nastaviti rad unutar sistema. Špan će u narednom periodu rukovoditi procesom transformacije organizacije, dok će Libman preći u Štajersku privrednu komoru.

S obzirom na to da Austrijska savezna privredna komora nema sopstveni kolektivni ugovor, proces smanjenja broja radnika odvija se bez kolektivnih pregovora, ali je u donošenje odluka od samog početka bio uključen radnički savet.

Gašenje projekata i smanjenje članarina do 2030. godine

Predsednica Marta Šulc je istakla da ovim potezima želi da postavi primer unutar komorskog sistema, izražavajući očekivanje da će njen model slediti i privredne komore na nivou austrijskih pokrajina. Kompletan proces reformi trebalo bi da bude okončan do kraja 2027. godine. Krajnji finansijski efekat ovih mera projektovan je na uštedu od ukupno 100 miliona evra, što bi najkasnije do 2030. godine trebalo da stvori uslove za smanjenje članarina koje plaćaju privrednici.

U sklopu opsežnog kresanja troškova već su usvojene i odluke o gašenju pojedinih neprofitabilnih projekata. Doneta je odluka da se zatvori tink-tenk organizacija „Oecolution“, a istu sudbinu deli i platforma za digitalnu obuku „Wise up“. Nadležni očekuju da će ukidanje ovih projekata donijeti dodatne milionske uštede u godinama koje dolaze.

Podeli novosti :

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *