Na troškove stanovanja odlazi i do 50 odsto neto prihoda : Koliko zaista košta život u Švajcarskoj?

Švajcarska se često navodi kao primer zemlje visokog životnog standarda, stabilne ekonomije i izuzetne infrastrukture. Međutim, iza te slike reda i blagostanja, koja postoji u izveštajima medijskih kuća na Zapadu, krije se svakodnevica u kojoj se sve veći broj ljudi suočava sa istim pitanjem – da li su visoke plate dovoljne da pokriju jednako visoke troškove života?

Stanovanje, najamnine, struja i gas, osnovne usluge i zdravstveno osiguranje čine budžet prosečnog domaćinstva u Švajcarskoj jednim od najopterećenijih u Evropi. Zvanični podaci pokazuju da je razlika između prihoda i rashoda sve manja, naročito u velikim gradovima.

Stanovanje kao najveći teret

Najveći pojedinačni trošak za većinu domaćinstava jeste stanovanje. Prema tržišnim analizama za 2026. godinu, prosečna cena kvadratnog metra stana u Švajcarskoj iznosi oko 8.300 švajcarskih franaka (CHF), što Švajcarsku svrstava među najskuplja tržišta nekretnina u Evropi. Ove podatke objavljuje platforma RealAdvisor, koja prati kretanja cena na nacionalnom nivou.

U praksi, to znači da se prosečan porodični trosoban ili četvorosoban stan prodaje za oko 900.000 CHF, dok u gradovima poput Ciriha i Ženeve cena kvadrata često prelazi 10.000 CHF. Slične brojke navodi i najveći švajcarski portal za nekretnine ImmoScout24, koji objavljuje regionalne proseke.

Rast cena potvrđuju i zvanični državni podaci. Federalna kancelarija za statistiku Švajcarske (BFS/FSO) kroz svoj indeks cena stambenih nekretnina beleži kontinuirani rast tržišta u poslednjih nekoliko godina.

Najamnine se pokazale kao “alternativa” koja nije mnogo jeftinija

Za one koji ne mogu ili ne žele da kupuju stan, najam deluje kao logičan izbor. Međutim, ni tu troškovi nisu mali. Prema analizi portala Moneyland, zasnovanoj na podacima Federalne kancelarija za statistiku, prosečna mesečna najamnina u Švajcarskoj iznosi oko 1.412 CHF.

U većim gradovima i urbanim zonama, kirije su znatno više. Prema podacima servisa Relocation Genevoise, koji prati tržište najma po gradovima, mesečni najam stana srednje veličine u Ciriha ili Ženevi često se kreće između 2.000 i 2.500 CHF, bez režija.

Režije i dodatni troškovi

Troškovi stanovanja ne završavaju se kirijom ili ratom kredita. Većina domaćinstava po najvišim cenama plaća struju, grejanje, vodu, odvoz otpada, kao i razne kantonalne i opštinske takse. Prema zvaničnim statistikama BFS-a, upravo ovi dodatni izdaci značajno povećavaju ukupne mesečne rashode.

Kada se svi troškovi saberu, stanovanje često čini više od 40 odsto neto prihoda domaćinstva, a često je reč i o 50 odsto, posebno kod samaca i mladih porodica.

Visoke plate, ali i visoki rashodi

Prosečna bruto plata u Švajcarskoj iznosi između 6.500 i 7.000 CHF mesečno, prema podacima Federalne kancelarije za statistiku. Porez na ovakvu platu zavisi od kantona, bračnog statusa i dece, ali ukupna poreska stopa obično iznosi između 15 i 25 odsto. Stoga, na bruto platu od 7.000 CHF, sa poreskom stopom od 25 odsto, pojedinac dobija tek oko 5.250 CHF. Ukoliko samo 40 odsto neto prihoda troši na stan, to iznosi oko 2.100 CHF.

Sa preostalih 3.150 CHF, pojedinac je obavezan da plati zdravstveno osiguranje, hranu, održavanje automobila, ali i da isplanira i ostvari odmor/letovanje ili zimovanje. Zbog praktične neizvodljivosti da i sa ovom zaradom pojedinac plati sve režije i uštedi dovoljno za odmor, nije čudno to što je za mnoge iseljenike sa Balkana logičan izbor da godišnji odmor provedu u zavičaju.

Da se stanje neće značajno popraviti u budućnosti, upozoravaju stručnjaci, koji ističu da troškovi stanovanja rastu brže od plata, što postaje ključni problem za srednju klasu. Prema njima, vrh ledenog brega po pitanju rasta cena stanovanja nije dosegnut…

Razlozi zašto je Švajcarska toliko “skupa” su višestruki. Na prvom mestu tu je ograničena ponuda zemljišta, stroga regulativa gradnje, velika potražnja i stalni priliv radne snage iz inostranstva.

Iako zemlja i dalje nudi visok kvalitet života za najbogatiji sloj stanovništva, a posebno one koji rade sa novim tehnologijama, sve je jasnije da čak i za srednju klasu stanovništva život jednostavno postaje preskup.

Podeli novosti :

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *